Dali ćemo ikada dobiti sustav školstva koji omogućava našoj djeci pravilno učenje i razvoj na osnovu njihove urođene inteligencije i urođenih sposobnosti.
Postoji li mogućnost da se naša djeca prilikom upisa u osnovnu školu testiraju na način kako to opisuje profesor Howard Gardner u svojoj teoriji višestrukih inteligencija, kritici prema stavu da postoji samo jedna ljudska inteligencija koja može biti procijenjena kroz standardne psihometrijske instrumente.
Gardner je napravio ovakvu podjelu inteligencija :
Vizualno – prostorna : odnosi se na sposobnost vizualizacije u svom umu i preosudbe u prostoru. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, arhitekt.
Verbalno – lingvistička : odnosi se na riječi, izgovorene ili zapisane. Ljudi s razvijenim ovim tipom inteligencije su vrlo vješti govornici, dobri u debatama i raspravama, lako pamte riječi, uče isključivo pamćenjem riječi, lako uče strane jezike, lako razumiju sintaksu i strukturu jezika. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, novinar, filozof, političar, pjesnik, odvjetnik.
Logičko – matematička : odnosi se na logiku, apstraktno razmišljanje i brojeve. Jako je korelirana s tradicionalnim konceptom inteligencije, uključuje sposobnost prepoznavanja predložaka, znanstvenog razmišljanja i analize, sposobnosti izvođenja složenih izračuna. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, znanstvenici, inžinjeri, liječnici, matematičari, ekonomisti.
Tjelesno – kinestetička : odnosi se na tjelesne aktivnosti. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije su dobri u sportu i plesu, obično najbolje uče kroz pokrete i fizičku aktivnost.
Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, atletičari, plesači, glumci, muzičari, vojnici, policajci, kirurzi.
Muzičko – ritmička : odnosi se na ritam, muziku i sluh. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije pokazuju veću osjetljivost na zvuk, ritam i muziku. Imaju dobar sluh, znaju pjevati, svirati instrumente i skladati. Imaju dobro razvijene govorne vještine, obično koriste zvuk i kod pamćenja, koriste ritam i melodiju za pamćenje. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, instrumentaliste, pjevače, dirigente, govornike, pisce, kompozitore.
Interpersonalna : odnosi se na interakciju s drugim ljudima. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije su ekstrovertirani, osjetljivi na emocije i raspoloženje drugih ljudi, njihov temperament, motivatore i sposobnost da surađuju kao dio grupe. Vješti su komunikatori i lako se suosjećaju s drugima. Najbolje uče u radu s drugima i uživaju u diskusijama i debatama. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, trgovci, političari, manageri, učitelji, socijalni radnici.
Intrapersonalna : povezana je s introspekcijom i samorefleksivnošću. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije su obično intuitivni i povučeni, vole raditi sami. Vješti su u opisivanju svojih osjećaja i motivatora. Odnosi se na razumijevanje sebe, razumijevanja svojih snaga i slabosti, što nas čini jedinstvenim, da li možemo predvidjeti svoje reakcije i emocije. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, filozofi, psiholozi, teolozi, odvjetnici, pisci.
Naturalistička : odnosi se na prirodu, povezanost s prirodom, te njeno razumijevanje. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, biolozi, farmeri, vrtlari.
Egzistencijalna : odnosi se na filozofska pitanja života. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su zanimanja povezana s religioznošću i filozofijom.
Iako se susreo sa brojnim kritikama, Howard je radio na primjeni svojih teorija u praksi i obrazovanju. Zalagao se za uvođenje različitih metodologija i aktivnosti da se doprije do svih učenika, ne samo onih koji imaju razvijenu lingvističku ili logičku inteligenciju. Najpoznatija u primjeni je New City School u St. Louisu, čiji učitelji i ravnatelj su napisali tri knjige i mnoštvo članaka u kojima je objašnjena primjena teorije. Organizirane su i konferencijena kojima je sudjelovalo preko 200 učitelja i profesora iz cijelog svijeta.
Studija koju je proveo Harvard na 41 školi koje su koristile Gardnerovu teoriju, došla je do zaključka da u tim školama postoji kultura napornog rada, poštovanja i pažnje. Nastavnici koji surađuju i uče jedni od drugih, učenici koji su motivirani slobodnim odabirima uz neka ograničenja i jak fokus na omogućavanju učenicima da proizvode visoko kvalitetan rad.
Učitelji, dali shvaćate da naša djeca nemaju jednako razvijene sposobnosti ?
Nema komentara:
Objavi komentar